Chicago stil jedan je od često korištenih sustava citiranja u akademskom pisanju, osobito u području povijesti, književnosti, umjetnosti, prava, arheologija, i društvenih znanosti. Pravila su propisana priručnikom The Chicago Manual of Style, a aktualno 18. izdanje objavljeno je 2024. godine.
Posebnost ovog stila jest mogućnost korištenja dvaju različitih sustava navođenja izvora. Koji će se primijeniti ovisi o području rada i uputama fakulteta ili mentora.
1. Knjiga jednog autora
U tekstu:
Prema suvremenim pedagoškim pristupima, kritičko mišljenje razvija se kroz strukturirani dijalog.¹
U fusnoti na dnu stranice:
Prvo navođenje:
¹ Marko Horvat, Metodika akademskog rada (Školska knjiga, 2021), 45.
Ponovljeno navođenje:
² Horvat, Metodika akademskog rada, 78.
U popisu literature (bibliografiji):
Horvat, Marko. Metodika akademskog rada. Školska knjiga, 2021.
2. Knjiga dva autora
U tekstu:
Istraživanja u visokom obrazovanju pokazuju slične obrasce ponašanja studenata.³
U fusnoti na dnu stranice:
Prvo navođenje:
³ Ivana Kovač i Tomislav Babić, Strategije učenja u visokoškolskom obrazovanju (Naklada Ljevak, 2020), 112.
Ponovljeno navođenje:
⁴ Kovač i Babić, Strategije učenja, 115.
U popisu literature:
Kovač, Ivana, i Tomislav Babić. Strategije učenja u visokoškolskom obrazovanju. Naklada Ljevak, 2020.
Napomena: U bibliografiji se prezime i ime obrću samo kod prvog autora. Ostali autori navode se u uobičajenom redoslijedu.
3. Znanstveni članak u časopisu s DOI oznakom
U tekstu:
Učinkovitost novih metoda poučavanja potvrđena je u longitudinalnoj studiji.⁵
U fusnoti na dnu stranice:
Prvo navođenje:
⁵ Petra Jurić, „Primjena digitalnih alata u nastavi“, Znanstveni pregled 15, br. 2 (2022): 88, [DOI poveznica].
Ponovljeno navođenje:
⁶ Jurić, „Primjena digitalnih alata“, 92.
U popisu literature:
Jurić, Petra. „Primjena digitalnih alata u nastavi“. Znanstveni pregled 15, br. 2 (2022): 85–104. [DOI poveznica].
Napomena: U fusnoti se navodi konkretna stranica na kojoj se nalazi citirani podatak, dok se u bibliografiji navodi cjelokupan raspon stranica znanstvenog članka.
4. Poglavlje u uredničkoj knjizi ili zborniku radova
U tekstu:
Povijesni kontekst reforme obrazovanja detaljno je analiziran u zborniku radova.⁷
U fusnoti na dnu stranice:
Prvo navođenje:
⁷ Ana Radić, „Reforme školstva u 20. stoljeću“, u Povijest obrazovanja, ur. Stjepan Marić (Školska knjiga, 2019), 140.
Ponovljeno navođenje:
⁸ Radić, „Reforme školstva u 20. stoljeću“, 144.
U popisu literature:
Radić, Ana. „Reforme školstva u 20. stoljeću“. U Povijest obrazovanja, uredio Stjepan Marić. Školska knjiga, 2019.
Napomena: Prema 18. izdanju Chicago stila, raspon stranica poglavlja više nije obvezan u bibliografskom zapisu.
5. Mrežna stranica ili internetski izvor
U tekstu:
Službeni podaci o upisima studenata dostupni su na mrežnim stranicama nadležnog ministarstva.⁹
U fusnoti na dnu stranice:
Prvo navođenje:
⁹ Ministarstvo znanosti i obrazovanja, „Izvješće o upisima studenata za 2025./2026. godinu“, 15. rujna 2025., [URL stranice].
Ponovljeno navođenje:
¹⁰ Ministarstvo znanosti i obrazovanja, „Izvješće o upisima“.
U popisu literature:
Ministarstvo znanosti i obrazovanja. „Izvješće o upisima studenata za 2025./2026. godinu“. 15. rujna 2025. [URL stranice].
Napomena: Ako mrežni izvor nema navedeni datum objave ili posljednje izmjene, preporučuje se navesti datum pristupa stranici.
Kako treba izgledati završni popis literature?
Bibliografija se nalazi na kraju rada i obuhvaća korištene izvore, poredane abecednim redom prema prezimenu prvog autora ili nazivu institucije.
Prilikom oblikovanja potrebno je pripaziti na sljedeće:
- Izvori se navode abecednim redom.
- Kod više autora samo se ime prvog autora piše u obliku prezime, ime.
- Naslovi knjiga i časopisa pišu se kurzivom.
- Naslovi članaka i poglavlja stavljaju se u navodnike.
- Primjenjuje se viseća uvlaka (engl. hanging indent), pri čemu prvi redak ostaje uz lijevu marginu, a sljedeći se uvlače.
Primjer završnog popisa literature:
Bibliografija
Horvat, Marko. Metodika akademskog rada. Školska knjiga, 2021.
Jurić, Petra. „Primjena digitalnih alata u nastavi“. Znanstveni pregled 15, br. 2 (2022): 85–104. [DOI poveznica].
Kovač, Ivana, i Tomislav Babić. Strategije učenja u visokoškolskom obrazovanju. Naklada Ljevak, 2020.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja. „Izvješće o upisima studenata za 2025./2026. godinu“. 15. rujna 2025. [URL stranice].
Radić, Ana. „Reforme školstva u 20. stoljeću“. U Povijest obrazovanja, uredio Stjepan Marić. Školska knjiga, 2019.
Pravilno citiranje zahtijeva pozornost na detalje
Razlike između pojedinih stilova citiranja često se čine malima, ali upravo one određuju je li akademski rad pravilno oblikovan. Zato je važno provjeriti svaki izvor, način njegova navođenja i usklađenost fusnota s bibliografijom.
Moj Seminarski pruža pomoć pri tehničkom uređivanju akademskih radova, provjeri referenci, oblikovanju fusnota i usklađivanju literature s pravilima citiranja.
Više informacija potražite na mojseminarski.com.
Odgovori